Bolesti štitnjače grubo se mogu podijeliti u tri skupine:

1. HIPERTIREOZA
Bolesti koje dovode do pojačanog rada štitnjače, čime se proizvodi više hormona štitnjače (T3 i T4) nego što organizmu treba. To dovodi do uznemirenosti tj pojačanog metabolizma organizma, koja se očituje mršavljenjem unatoč dobrom apetitu, nervozi, ubrzanom radu srca, tresavici, čestim stolicama i općem nemiru. Najčešći uzrok pojačanom radu štitnjače je pojava molekula (stimulirajućih imunoglobulina - TSI), koje stanicama štitnjače šalju lažnu informaciju o nedovoljnoj količini hormona štitnjače u ljudskom tijelu. Ovaj oblik hipertireoze poznat je i pod imenom Graves-ove ili Basedow-ljevove bolesti. Bolest obično zahvaća cijelu štitnjaču i može recidivirati (vraćati se). Drugi oblik pojačanog rada štitnjače događa se kod bolesnika kod kojih prisutni „čvor“ (dobroćudni tumor) u štitnjači počne pojačano raditi, tj počne proizvoditi previše hormona štitnjače. Tada govorimo o toksičnom adenomu. Treća mogućnost je da više čvorova u štitnjači to isto rade te tada govorimo o multinodoznoj toksičnoj strumi (guši). Liječenje  ovisi o uzroku bolesti. Na raspolaganju nam stoje različiti modaliteti liječenja hipertireoze. Početak liječenja je uvijek konzervativan odnosno farmakološki, tj uzimaju se tablete kojima smanjujemo proizvodnju hormona štitnjače a poslije se to može kombinirati sa operativnim (kirurškim) i radioaktivnim (J-131) liječenjem.

 

2. HIPOTIREOZA
Bolesti štitnjače koje dovode do oslabljenog rada štitnjače, čime se proizvodi manje hormona štitnjače (T3 i T4) nego što organizmu treba, vrlo su česte ali se nažalost dosta kasno otkrivaju. Ove bolesti usporavaju metabolizam u organizmu te kada su jače izražene dovode do debljanja, umora, povišenih masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi), glavobolja, različitih promjena na koži, psihičkih promjena, fizičke i intelektualne usporenosti, osjećaja hladnoće, problema sa opadanjem kose, zatvorom stolice itd. Najčešći uzrok oslabljenog rada štitnjače je kronična upala štitnjače u kojoj tijelo ne prepoznaje štitnjaču kao svoju te je odbacuje, odnosno ubija stanice štitnjače pomoću povišenih protutijela (anti-TPO, anti-Tg). Otkrivanje oslabljenog rada štitnjače puno je teže nego otkrivanje pojačanog rada štitnjače. Razlog tomu je u činjenici da se u pravilu oslabljeni rad štitnjače razvija vrlo sporo, godinama, pa bolesnici obično to doživljavaju kao promjene u sklopu starenja organizma. Osim toga nisu svi simptomi bolesti prisutni kod svih bolesnika nego obično jedan ili dva prevladavaju. To često dovodi do toga da se kod bolesnika liječe posljedice oslabljenog rada štitnjače (povišene masnoće, glavobolje, psihičke smetnje) a ne sam oslabljeni rad štitnjače.  Koliko je to velik i važan zdravstevi problem govori i inicijativa liječnika specijalista za štitnjaču sa germanskog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska) da bi svi stanovnici trebali u dobi između 35. i 40. godine života pregledati štitnjaču, kako bi se što ranije otkrio oslabljeni rad štitnjače i započelo liječenje. Liječenje oslabljenog rada štitnjače je iznimno jednostavno jer se uzima hormon koji inače imamo, ali nedovoljno, u svom tijelu (T4) u obliku tablete jednom dnevno. Usput treba reći da ovo nadomjesno liječenje ukoliko je pod kontrolom specijaliste za štitnjaču nema nikakovih štetnih posljedica na ljudski organizam te je lijek iznimno jeftin. Gore spomenuti liječnici tvrde da bi se na ovaj način u velikog broja bolesnika moglo usporiti a kod nekih i izbjeći suženje  (zakrečenje tj. ateroskleroza) krvnih žila, odnosno smanjiti korištenje lijekova protiv povišenih masnoća koji su skupi i nisu bez štetnih posljedica na ljudski organizam. Tako bi se na najprirodniji način mogao smanjiti broj srčanih i moždanih udara koji su vodeći uzrok obolijevanja i smrti u razvijenim zemljama svijeta, a i u Hrvatskoj. Liječenje oslabljenog rada štitnjače (hipotireoze) je iznimno uspješno i relativno jednostavno a podrazumijeva uzimanje nadomjesne terapije hormona štitnjače u obliku tableta.

 

3. TUMORI ŠTITNJAČE
Tumori štitnjače kao i kod drugih organa se dijele na dobroćudne i zloćudne. Na sreću zloćudni tumori štitnjače iznimno su rijetki i najveći dio njih se dobro liječi. S druge pak strane dobroćudni tumori štitnjače su iznimno česti, te ih stoga, u želji da naglasimo njihovu dobroćudnost, nazivamo „čvorovima“ ili „kvržicama“. Nažalost tumori štitnjače ne dovode do pojave smetnji koje bi bolesnik osjetio dok ne narastu na relativno velike dimenzije. Tako obično prije postanu vidljivi golim okom, ili ih bolesnik napipa prije negoli izazovu nekakvu subjektivnu smetnju. Iznimno rijetko se kod zloćudnih tumora štitnjače vidi hormonalni poremećaj, hormoni štitnjače su obično u granicama referentnog intervala. Kao i kod drugih zloćudnih tumora i ovdje je imperativ otkriti tumor što ranije dok je još mali jer su tada rezultati liječenja puno bolji. Za to nam danas, zahvaljujući iznimnom razvoju tehnologije, stoje na raspolaganju vrhunski ultrazvučni color Doppler aparati kojima možemo otkriti milimetarske tumore u štitnjači. S obzirom da na osnovu ultrazvuka i nalaza krvi ne možemo razlikovati zloćudne od dobroćudnih tumora štitnjače potrebno je učiniti scintigrafiju i punkciju štitnjače (igla tanja nego kod vađenja krvi) pod kontrolom ultrazvuka sa posljedičnom citološkom (mikroskopskom) analizom kako bi se postavila točna dijagnoza. Na ovaj način se izbjegavaju nepotrebni operativni zahvati u najvećeg broja bolesnika. Liječenje zloćudnih promjena štitnjače temelji se na operativnom odstranivanju kako tumora tako i štitnjače u cijelosti. Nakon toga se obično sprovodi radioaktivno liječenje J-131, te eventualno drugi terapijski zahvati ovisno o vrsti tumora i proširenosti bolesti. Nadomjestak hormona štitnjače se ostvaruje dnevnim uzimanjem gotovih hormona štitnjače u obliku tableta. Kontrola dobroćudnih tumora štitnjače najčešće se vrlo uspješno ostvaruje sofisticiranom supresivnom terapijom hormonima štitnjače te se tako najčešće uspijeva izbjeći operativno liječenje.
Zahvaljujući razvoju suvremene medicine danas smo u mogućnosti efikasno liječiti većinu bolesti štitnjače u polikliničkom - vanbolničkom okruženju, što je svakako imperativ suvremenog načina življenja.

 

Zahvaljujući razvoju suvremene medicine danas smo u mogućnosti efikasno liječiti većinu bolesti štitnjače u polikliničkom - vanbolničkom okruženju, što je svakako imperativ suvremenog načina življenja.

 
Voditelj Centra za štitnjaču:


Primarius dr.sc. Miodrag Lacić, dr.med.
Specijalist nuklearne medicine - tireolog
Expert Svjetske zdravstvene organizacije
Znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Rezervirajte termin za pregled

Molimo Vas da ispunite slijedeća prazna polja kako bismo mogli odgovoriti na Vašu rezervaciju.

Riješite svoj zdravstveni problem
ili nazovite za rezervaciju pregleda
01 2444 414

Pitajte doktora

KONTAKT

Poliklinika Lacić
Bukovačka cesta 238
10000 Zagreb, Hrvatska

Radno vrijeme: PON - PET od 8h do 20h

OIB:47336386576
Žiro račun:HR8623600001102055398

 

TELEFON:
+385(0)1 2444 - 414
+385(0)1 2336 - 555

 

FAX:
+385(0)1 2444 - 412

 

NAŠA LOKACIJA