Angiologija je subspecijalizacija u sklopu interne medicine koja se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti krvnih žila. Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta. Statistički podaci govore da u razvijenim zemljama svijeta 50% ljudi boluje i umire od bolesti srca i krvnih žila, među kojima su najčešći srčani (infark miokarda) i moždani (inzult) udar. Pojednostavljeno govoreći srce i krvne žile možemo shvatiti kao pumpu (srce) i sustav različitih cijevi (krvne žile) koji po cijelom organizmu putem krvi raznose različite tvari. Naime putem krvi, tj. tekućine koja se nalazi u ovom sustavu se stanicama i tkivima organizma donose hranjive i druge korisne tvari, a istovremeno se otplavljuju štetne tvari. Jasno je da ako dolazi do otežanog ili pak onemogućenog protoka kroz ovaj sustav nastaju teške posljedice po dio organizma gdje se to događa. O važnosti samog srca kao pumpe koja pokreće kolanje krvi u organizmu, tj. tekućine unutar ovog sustava izlišno je govoriti. Ali je svakako važno spomenuti da se i unutar samog srčanog mišića nalaze krvne žile koje hrane samo srce te time omogućuju njegov rad. Sve krvne žile u organizmu grubo dijelimo na arterije, to jest krvne žile koje vode krv od srca ka periferiji i vene krvne žile koje istu tu krv vraćaju natrag ka srcu, zatvarajući time cirkulacijski krug. Sam prijelaz krvi iz arterija u vene ostvaruje se putem izrazito sitnih golim okom nevidljivih kapilara. Vene i arterije izgledaju sasvim drugačije te se i njihove bolesti značajno razlikuju. Dok arterije imaju relativno jaku i debelu stijenku vene su gracilne tj. imaju tanku stijenku te se relativno lako mogu proširiti što se naročito često događa na nogama. Krv se kroz vene kreće znatno manjom brzinom nego kroz arterije te u tom povratu ka srcu značajnu ulogu ima valvularni aparat vena koji funkcionira na principu nepovratnog ventila.
U sklopu Angiološke ambulante Poliklinike Lacić može se učiniti kompletna neinvazivna subspecijalistička obrada srca i svih krvnih žila, te po dobivenim nalazima ordinirati adekvatna terapija.
U sklopu angiološke ambulante moguće je učiniti slijedeće dijagnostičko-terapijske postupke i zahvate:
Premda postoje različite vrste bolesti arterija danas je svakako najčešća i stoga i najvažnija ateroskleroza ili ti pučkim rječnikom rečeno bolest zakrečenja krvnih žila. Pod ovom bolešću se u najširem njezinom značenju podrazumijeva stvaranje naslaga na stijenkama žila koje dovode do suženja, a u konačnici i do potpunog zatvaranja arterija. Premda se svi uzroci nastanka i razvoja bolesti još uvijek ne znaju najveći i najvažniji čimbenici razvoja bolesti su spoznati. To je prije svega povišena razina masnoća u krvi (kolesterol i ostali serumski lipidi), pušenje tj. katrani i ostale kemijske komponente koje se nalaze u cigaretama, nasljedni faktor, stil života (debljina, fizička neaktivnost, stres), upale krvnih žila, itd. No još uvijek postoji niz otvorenih pitanja zbog kojih ne možemo sa sigurnošću odgovoriti na pitanja zašto u istom čovjeku jedna žila bude jače, a druga manje zahvaćena bolešću (statika, hemodinamika, drugi razlozi ?!?). To je iznimno važna spoznaja kako za liječnike tako i za bolesnike, jer nameće potrebu pregleda kompletnog kardiovaskularnog sustava tj. srca i svih krvnih žila u tijelu („ tzv. pregled od glave do pete“) ako se želi imati egzaktan uvid u eventualnu prisutnost i stupanj razvoja bolesti. Najveći problem s ovom bolešću leži u činjenici da se razvija dugi niz godina prije pojave smetnji, tako da se nažalost subjektivne smetnje (bol srce, gubitak funkcije mozak) obično javlja u trenutku potpunog začepljenja žile, dok se na nogama bol može javiti i čak dugo vremena nakon kompletnog zatvaranja velikih arterija.
Arterije
Naglim razvojem znanosti u drugoj polovici i naročito krajem prošlog stoljeća, danas raspolažemo moćnim sredstvima u otkrivanju (dijagnosticiranju) i liječenju ovih bolesti. Zahvaljujući razvoju ultrazvučne tehnologije i usavršavanjem kolor Dopplera danas smo u mogućnosti neinvazivno prikazati srce i krvne žile u ljudskom organizmu. Ova tehnika pregleda omogućuje vizualizaciju struktura oko žila, samu stijenku žila te unutrašnjost žila. Time smo u mogućnosti razlikovati procese koji vrše pritisak na žile izvana od bolesti unutar samih žila. Premda su posljedice tj. neadekvatan dotok krvi u oba ova slučaja iste, uzrok poremećaja kao i njegovo liječenje je sasvim drugačije. Nadalje je ovom tehnikom moguće mjeriti brzine protoka krvi kroz krvne žile kao i sami stupanj suženja tj. stenoze arterija, što nam je važan pokazatelj kod donošenja odluka o vrsti liječenja: konzervativno (tabletama) ili invazivno (operativno). S obzirom da smo u mogućnosti mjeriti čak i početna zadebljanja stijenki arterija, što je nagovještaj početka aterosklerotske bolesti, možemo točno pratiti na kontrolnim pregledima brzinu razvoja bolesti te tako mijenjati i podešavati terapiju individualno, odnosno procijeniti trenutni stupanj aktivnosti bolesti. Iznimno važno je naglasiti da ova ultrazvučna tehnika nije štetna te se pregledi mogu često ponavljati što omogućuje bolje praćenje i liječenje bolesnika. Danas se konzervativno liječenje (tabletama) aterosklerotske bolesti preporuča započeti što ranije, tako da se izbjegne značajnije suženje arterija ili pak da se odgodi u što kasniju životnu dob. Time se može izbjeći potreba za agresivnim zahvatima (širenje-dilatacija ili pak premoštenje-„bypass“ arterija) koja nisu bezopasna, a niti jeftina. Izbor lijekova je svakim danom sve veći i svakako omogućuje jako dobru kontrolu bolesti.
Bolesti vena i liječenje
Najčešće bolesti vena su proširenje ili insuficijencija vena i venska tromboza odnosno stvaranje ugrušaka u venama. Kod proširenja vena dolazi do insuficijencije valvularnog aparata što dodatno otežava povrat krvi ka srcu. Zadržavanje krvi u tako nastalim venskim rezervoarima, uz postojanje obiteljske sklonosti ka zgrušavanju krvi takozvane trombofilije, je glavni preduvjet zgrušavanja krvi tj. razvoja tromba (ugruška). Tromboza je najopasniji zdravstveni problem vezan za bolesti vena. Za razliku od ateroskleroze najčešće se događa naglo doslovno preko noći. Obično dovodi do okluzije vene tj. potpune blokade venske cirkulacije. Drugi problem je što tromb relativno brzo raste tako da vrlo često i vrlo brzo zahvati cijeli ekstremitet, najčešće nogu, a nerijetko i zdjelične vene na istoj strani. Sama činjenica da je povrat krvi ka srcu onemogućen dovodi do značajnih oštećenja u dijelu tijela gdje se vena nalazi. Posljedice ovih događanja obično se u većoj ili manjoj mjeri osjećaju do kraja života. Po život opasno stanje može nastati ukoliko dođe do plućne embolije tj. ukoliko se ugrušak pomakne i završi u plućima. Naravno da je liječenje najbolje početi što ranije tj. dok je tromb još mali (kratak), ali nažalost se bolest obično otkriva kad je već uznapredovala. Naime kod manjih početnih tromboza obično se javljaju manje smetnje koje bolesnici, ali i liječnici često doživljavaju kao prolazne tegobe. Kada se javi oticanje ekstremiteta (češće su noge zahvaćene, ali ni ruke nisu pošteđene) ili još kasnije i crvenilo kože, obično su zahvaćeni vrlo dugački segmenti vena. Nažalost često smo svjedoci da se bolest ne prepozna, te liječenje bolesti počne relativno kasno.
Kao i kod bolesti arterija i kod bolesti vena nam stoji na raspolaganju ultrazvučna tehnika kolor Dopplera, koja omogućuje prikaz ugruška u najranijoj fazi razvoja bolesti, kao i praćenje njegova ‘otapanja’ za vrijeme liječenja. Važno je naglasiti da bi kod bilo kakvih subjektivnih smetnji u rukama i naročito nogama bilo uputno prvo provjeriti stanje cirkulacije, jer svako kašnjenje u postavljanju dijagnoze tromboze može biti fatalno i značajno produžuje fazu liječenja i oporavka te ostavlja teže posljedice. Zbog opasnosti pomicanja cijelog ili dijela tromba i mogućnosti njegova završavanja u plućnoj cirkulaciji potrebno je početi liječenje što prije.
