Nefrologija je subspecijalizacija (dio) interne medicine koja se bavi liječenjem uro-genitalnog sustava neoperativnim ili konzervativnim pristupom. Urologija je pak kirurška struka koja se bavi operativnim liječenjem bolesti uro-genitalnog sustava ljudskog organizma. Najčešći urološko-nefrološki zdravstveni problem su infekcije (upale) urinarnog trakta, koje se liječe antibioticima i uro-antisepticima nakon učinjene urinokulture koja nam daje odgovor na pitanje koja bakterija je uzrok upale te antibiograma koji nam odgovara na pitanje koji antibiotici i uro-antiseptici djeluju na tu bakteriju.

Zakašnjelo liječenje uroinfekta može dovesti do upale bubrega koja može dovesti do trajnog oštećenja bubrega, što svakako treba nastojati izbjeći zbog važnosti koju bubrezi imaju na rad cijelog organizma pošto se u njima krv prečišćava i na taj način stvara mokraća (urin) koju je potrebno odstraniti putem mokraćovoda i mokraćnog mjehura iz organizma. Slabiji rad bubrega između ostalog dovodi i do porasta krvnog tlaka što pak ukoliko se ne liječi može dovesti do patoloških promjena na srcu i krvnim žilama cijelog organizma. S druge pak strane bolesti krvnih žila, visoki krvni tlak kao i šećerna bolest dovode do oštećenja bubrega čime se ulazi u patofiziološki krug bolesti gdje jedna bolest drugu pogoršava. Zato je kod bolesti bubrega, kao i kod mnogih drugih bolesti, važno imati cjelovit (holistički) pristup u liječenju ljudskog organizma odnosno primijeniti individualizirani to jest personalizirani medicinski pristup ovim bolesnicima. I dok je liječenje uroinfekcija u pravilu jednostavan medicinski postupak u kojemu je važno iskorijeniti uzročnika bolesti, a ne samo zaliječiti bolest koja se nakon nekog vremena opet može razbuktati, liječenje autoimunih upalnih procesa koji zahvaćaju bubrege (glomerulonefritisa) je puno zahtjevnije i dugotrajnije. Liječenje zloćudnih bolesti bubrega u pravilu je u rukama urologa i obično znači vađenje cijelog bubrega u kome se tumor nalazi.

Na sreću većina pacijenata može sasvim normalno živjeti i sa jednim bubregom ukoliko je on zdrav. I dok na sreću zloćudni tumori: bubrega, mokraćovoda i mokraćnog mjehura nisu tako česti, rak prostate je jedna od najčešćih zloćudnih bolesti kod muškaraca. Liječenje raka prostate je također u prvom redu operativno pri čemu se vadi cijela prostata. Prostata je muška spolna žlijezda koja se nalazi tik uz mokraćni mjehur i kroz nju prolazi mokraćna cijev i sjemenovodi. Prilikom operativnog odstranjivanja cijele prostate najčešće dolazi do gubitka spolne moći (erektilna disfunkcija) kod dotičnog pacijenta koja može ponekada biti prolaznog karaktera ali je nažalost češće trajna. I dok se na sreću rak prostate uglavnom javlja kod muškaraca srednje i starije dobi, rak testisa je u pravilu bolest mladih muškaraca koja se upravo zbog toga kao i intimne prirode samog organa otkriva relativno kasno. Naravno da rezultati liječenja i zloćudnih bolesti uro-genitalnog trakta ovise kako o biologiji (agresivnosti) tako i o veličini samog tumora. S obzirom da na biologiju tumora ne možemo utjecati važno je naglasak dati na što ranije otkrivanje ovih kao i svih drugih zloćudnih tumora u ljudskom organizmu.

Zahvaljujući razvoju ultrazvuka, biopsiji prostate te laboratorijskim testovima krvi i urina uključujući i tumorske biljege ( PSA, AFP, NSE, beta HCG i dr.) u mogućnosti smo vrlo rano otkriti zloćudne bolesti uro-genitalnog trakta ali samo pod uvjetom da se pacijenti redovito kontroliraju u smislu kvalitetnih preventivnih ili sistematskih pregleda.
U Poliklinici Lacić nefrološka i urološka ambulanta usko surađuju u rješavanju zdravstvenih problema pacijenata koji boluju od bolesti i poremećaja uro-genitalnog sustava. U nastojanju da što brže i točnije lociramo zdravstveni problem ovih pacijenata na raspolaganju nam stoji široka paleta dijagnostičkih pretraga koje smo u mogućnosti učiniti, te po dobivenim nalazima ordinirati adekvatnu terapiju.

 U sklopu nefrološke ambulante moguće je učiniti slijedeće dijagnostičko-terapijske postupke i zahvate:

• Subspecijalistički kompletni nefrološki pregled.
• Ultrazvuk: bubrega, mokraćnog mjehura, prostate.
• Color Doppler bubrega, abdominalne aorte, renalnih arterija i vena.
• Mjerenje rezidualnog urina.
• Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka i analiza (''Holter tlaka'').
• Kompletna laboratorijska obrada krvi i mokraće uključujući određivanje: PSA, fPSA, T/F PSA omjer, urinokultura, kultura ejakulata, briseve uretre, analiza 24h urina.
• Terapija - liječenje svih nefroloških bolesti i poremećaja, te rezistentne arterijske hipertenzije.

VODITELJ NEFROLOŠKE AMBULANTE:

Doc. dr. sc. Ivica Horvatić, dr. med.

Specijalista interne medicine

Subspecijalist nefrolog

Doc. dr. sc. Ivica Horvatić rođen je 13.08.1973. godine u Varaždinu, gdje je završio i Gimnaziju 1992. godine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1998. godine s odličnim uspjehom (prosjek ocjena 4,8). Poslijediplomski studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završio je 2009. godine obranom magistarskog rada pod naslovom ''Endotelin-1 i nitrični oksid u patogenezi glomerulonefritisa''. Nakon toga je 2011. obranio disertaciju ''Prognostički čimbenici membranskog glomerulonefritisa'' te stekao naslov doktora znanosti. Od 1998. do 2002. godine radio je u Domu zdravlja Varaždin i Domu zdravlja Ivanec na poslovima liječnika opće medicine i hitne medicinske pomoći. Od 2002. godine zaposlen je u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, gdje je 2006. godine položio specijalistički ispit iz interne medicine, a 2010. godine subspecijalistički ispit iz nefrologije. U svom radu bavi se najviše bolestima parenhima bubrega (glomerularne i tubulointersticijske bolesti, bolestima bubrega u sklopu sustavnih autoimunih bolesti), zatim obradom i liječenjem rezistentne arterijske hipertenzije te urinarnih infekcija. Uključen je u nastavu na Farmaceutsko-biokemijskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz kolegija Fiziologija s osnovama anatomije čovjeka od 2005. godine, a 2017. godine stekao je zvanje naslovnog docenta. Doc. dr. sc. Ivica Horvatić također je uključen u nastavu na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u kolegiju Interna medicina od 2015. godine, a 2019. godine stekao je zvanje naslovnog docenta. Nastavnik je i na Stručnom poslijediplomskom studiju iz nefrologije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doc. dr. sc. Ivica Horvatić radio je kao istraživač na više znanstvenih projekata, a autor je 10 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu (CC), 16 znanstvenih radova objavljenih u ostalim domaćim i međunarodnim indeksiranim znanstvenim časopisima te također 44 kongresnih priopćenja i sažetaka. Također, autor je više poglavlja u 3 sveučilišna udžbenika: Bolesti glomerula - primarne i sekundarne, urednika prof.dr.sc. Krešimira Galešića, Klinička patofiziologija-Etiopatogenetski čvorovi, urednika prof. dr. sc. Zdenka Kovača te Klinička patofiziologija, urednika prof. dr. sc. Milana Kujundžića. Govori engleski i njemački jezik.