U sklopu Centra za štitnjaču Poliklinike Lacić nabavljen je najnoviji američki ultrazvučni aparat sa color Dopplerom Philips Affiniti 70, koji je opremljen jedinstvenim „PureWave“ ultrazvučnim sondama. Tehnologija izrade tzv. „single crystal“ ili „PureWave“ ultrazvučnih sondi omogućuje duboku penetraciju što omogućuje bolju vizualizaciju štitnjače i svih struktura vrata. Philips Affiniti 70 ultrazvučni sustav je jedini sustav u klasi koji može koristiti „single crystal“ ili „PureWave“ tehnologiju. Čisti, uniformni „PureWave“ kristali imaju 85% bolju učinkovitost prilikom emitiranja i primanja ultrazvučnih zraka nego klasični piezoelektrični materijali. Ova izuzetna tehnologija omogućuje naprednu penetraciju uz izvrsnu rezoluciju u dubljim dijelovima slike, čime se postiže vrhunski prikaz štitnjače i svih struktura vrata. Time se omogućuje još točnije mjerenje svih morfoloških kao i hemodinamskih parametara. Na taj način smo u mogućnosti još ranije otkrivati bolesti štitnjače a samim time ih onda i bolje liječiti.

Bolesti i poremećaji rada štitnjače su vrlo čest zdravstveni problem suvremena čovjeka. Štitnjača je neparna endokrina žlijezda koja se nalazi na vratu sprijeda, ispod grkljana. Štitnjača se sastoji od dva režnja koji leže s obije strane dušnika te su na sredini povezani tankim mostićem (istmusom). Temeljna fiziološka uloga štitnjače ogleda se u proizvodnji i lučenju biološki aktivnih tvari, hormona, (trijodtironina - T3 i tetrajodtironina - T4), koji putem krvi odlaze po cijelom tijelu i reguliraju temeljni metabolizam  tj. rad cijelog organizma. Hormoni štitnjače djeluju na rast, razvoj i metabolizam svih tkiva u organizmu. Između ostalog učinak hormona štitnjače ogleda se u povećanju potrošnje kisika, povećanoj produkciji topline, pojačanom metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Stvaranje hormona štitnjače uvjetovano je između ostalog i nakupljanjem joda u štitnjači. Dnevni unos joda ovisno o zemljopisnom ali i individualnom faktoru najčešće se kreće između 100 i 500 mikrograma. Nedostatak joda u hrani u prošlosti je često dovodio do kompenzatornog povećanja štitnjače tj. razvoja strume (guše). Jodiranje kuhinjske solid jedan je od najprihvaćenijih načina rješavanja ovog problema i on se kod nas već desetljećima uspješno sprovodi.

Voditelj Centra za štitnjaču:

Prim.dr.sc. Miodrag Lacić, dr.med.

Specijalist nuklearne medicine - tireolog.

Expert Svjetske zdravstvene organizacije.

Znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zahvaljujući razvoju suvremene medicine danas smo u mogućnosti efikasno, brzo i rano otkriti i liječiti bolesti štitnjače. Operativno (kirurško) liječenje štitnjače neophodno je jedino kod sumnje na karcinom štitnjače. Sve druge bolesti štitnjače, ako se na vrijeme, tj dovoljno rano otkriju, mogu se liječiti lijekovima, te time izbjeći nepotrebne operativne zahvate na štitnjači. S obzirom na psiho-fizičke zahtjeve koji se postavljaju pred suvremena čovjeka iznimno je važno otkriti i korigirati i najmanje poremećaje u radu štitnjače kako bi se održalo optimalno zdravstveno stanje cijelog organizma. Takve zahtjeve moguće je ispuniti samo individualiziranim, personaliziranim medicinskim pristupom pacijentu, koji je puno suptilniji u odnosu na opće poznati i znatno rašireniji javno-zdravstveni medicinski pristup. Govoreći jednostavnim riječnikom naša želja je otkrivati bolesti i zdravstvene poremećaje što je ranije moguće, ne čekajući da se jave subjektivne smetnje koje pacijenti osjećaju, a koji se u pravilu javljaju u uznapredovalim fazama bolesti štitnjače. Da bi se mogao ostvariti takav suvremeni pristup liječenju bolesti štitnjače potrebno je biti opremljen sa svim modernim dijagnostičkim aparatima neophodnim za postavljanje točne dijagnoze, što u praksi često nije slučaj.

Zbog toga sa ponosom ističemo da je Centar za bolesti štitnjače Poliklinike Lacić jedina privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, a i šire u regiji, kompletno opremljena modernim dijagnostičkim aparatima za dijagnosticiranje i liječenje bolesti štitnjače, te je stoga u mogućnosti ponuditi našim pacijentima najsuvremeni pristup u liječenju bolesti štitnjače. Zbog svega toga u mogućnosti smo tijekom samo jednog posjeta pacijenta učiniti kompletnu dijagnostičku obradu štitnjače, te po dobivenim nalazima ordinirati adekvatnu terapiju.

U sklopu Centra za štitnjaču moguće je učiniti:

a) Subpecijalistički klinički pregled tireologa:
Prvi korak u procesu dijagnostičke obrade i liječenja bolesti štitnjače je fizikalni pregled pacijenta učinjen od strane liječnika subspecijaliste – tireologa. Tijekom tog pregleda iznimna važnost se pridaje detaljnom razgovoru sa pacijentom pomoću kojega se dobivaju informacije o subjektivnim smetnjama koje pacijent trpi, kao i informacije o svim drugim relevantnim podacima. U sklopu pregleda sa obavezno inspekcijski i palpatorno procjenuje status štitnjače i drugih dijelova vrata, te po potrebi i drugih dijelova tijela. Određivanje tjelesne težine i visine pacijenta uz mjerenje krvnog tlaka i po potrebi snimanje EKG-a čine sastavne dijelove kliničkog pregleda, kao uvoda u daljnu dijagnostičku obradu pacijenata sa bolestima i poremećajima štitnjače.

b) Dijagnostičke pretrage:
Zahvaljujući razvoju tehnologije danas smo u mogućnosti vrlo rano otkriti i najmanje poremećaje i bolesti štitnjače. Da bi se odgovorilo na pitanje da li je štitnjača apsolutno zdrava ili se pak radi o bolesti i poremećaju rada štitnjače potrebno je napraviti kompletnu dijagnostičku obradu štitnjače.

U tu svrhu koristimo slijedeće pretrage:

1. Ultrazvuk štitnjače s color Dopplerom.

2. Scintigrafiju štitnjače.

3. Punkciju štitnjače pod kontrolom ultrazvuka sa citološkom analizom uzoraka.

4. Laboratorijske pretrage.

c) Liječenje bolesti štitnjače:

Nakon dobivenih svih nalaza pristupa se, ukoliko je potrebno, liječenju štitnjače. Liječenje štitnjače ovisi o vrsti poremećaja ili bolesti štitnjače i u suglasju je sa najsuvremenijim svjetskim trendovima u ovom području medicine.

Pojačani rad štitnjače (hipertireoza) može se liječiti: konzervativno (tabletama), kirurški (operativno) i radioaktivnim jodom (J-131). Konzervativno liječenje pojačanog rada štitnjače sprovodi se pomoću propiltiouracila i metimazola (tiamazola) tijekom 18-24 mjeseca. Kirurškim liječenjem se uklanja najčešće cijela ili gotovo cijela štitnjača, nakon čega pacijent mora trajno uzimati nadomjesnu terapiju hormona štitnjače. Liječenje pojačanog rada štitnjače radioaktivnim jodom (J-131) je vrlo praktično s obzirom da pacijent popije samo jednu kapsulu joda, koja ozrači cijelu (difuzna bolest) ili dio štitnjače („vrući“ čvor) i time ju primiri.

Oslabljeni rad štitnjače se liječi nadomjesnom terapijom hormonima štitnjače: L-thyroxinom (T4) i trijodtironinom (T3). Liječenje oslabljenog rada štitnjače je iznimno jednostavno jer se uzima hormon (T4) ili kombinacija hormona (T4 i T3), koje inače imamo, ali nedovoljno, u svom tijelu, u obliku tablete obično jednom dnevno. Usput treba reći da ovo nadomjesno liječenje ukoliko je pod kontrolom subspecijaliste za štitnjaču nema nikakvih štetnih posljedica na ljudski organizam te je lijek iznimno jeftin.

Liječenje zloćudnih tumora štitnjače je operativno. Nakon što se po učinjenoj dijagnostičkoj obradi pacijenta postavi sumnja na zloćudni tumor štitnjače isti je potrebno odstraniti i u cijelosti pregledati pod mikroskopom, tj. učiniti pato-histološku analizu. Ukoliko ista potvrdi zloćudnu promjenu potrebno je operativno odstraniti cijelu štitnjaču kao i eventualno prisutne patološki promijenjene limfne čvorove. Operacija štitnjače je vrlo kompleksan kirurški zahvat i potrebno je veliko iskustvo i umijeće kirurga kako bi se izbjegla eventualna oštećenja okolnih struktura (živci koji reguliraju rad glasnica, doštitne ili paratireoidne žlijezde). Nakon operativnog liječenja potrebno je sprovesti ablaciju ostatnog tkiva štitnjače radioaktivnim jodom (J-131), te uvesti nadomjesnu terapiju hormonima štitnjače.

Dobroćudne tumore štitnjače liječimo supresivnom terapijom hormonima štitnjače i radioaktivnim jodom (J-131).

Štitnjača