Kako često treba raditi sistematske preglede?

Sistematske preglede treba raditi jednom godišnje. Razlog za to leži u činjenici da u prosjeku za 12 mjeseci koji prođu između ta dva pregleda zloćudni tumori u prosjeku narastu za oko 5mm. To je veličina koju mi danas sa postojećim dijagnostičkim aparatima možemo otkriti a kirurg može naći i odstraniti. Problem je što tumori rastu geometrijskom progresijom te ukoliko se pregled napravi za 2 godine, tumor neće biti veličine 10mm nego obično nekoliko centimetara. Jasno je da godina dana brzo prođe te se rijetko uspijeva ispoštivati takva preporuka. Naravno da je bolje pregled napraviti i svake dvije nego svake 3 godine ali to zasigurno nosi rizik kasnijeg otkrivanja bolesti. Naravno da tijekom sistematskog pregleda ne tražimo samo tumore nego i druge bolesti među kojima su bolesti srca i krvnih žila i češće (50%) od malignih (30%). Osim redovitosti problem je i u opsežnosti i vrsti sistematskih pregleda. Postoji logika bolje išta nego ništa, tj. bolje pregledati samo dio tijela nego ni to, problem je samo ako se ne pregleda cijelo tijelo a podrazumijeva se da je sve u redu. Zbog toga ako se uistinu želi ozbiljno pristupiti sistematskim pregledima, što je zasigurno najbolji i u konačnici najjeftiniji zdravstveni pristup ("bolje spriječiti nego liječiti"), potrebno je jednom godišnje pregledati cijelo tijelo i to pouzdanim aparatima koji ne oštećuju ljudski organizam.

Što je to Melanom?

Melanom je zloćudni tumor koji se najčešće javlja na koži, mada se može javiti i u oku i na sluznicama. Svuda u svijetu pa tako i kod nas se primjećuje porast učestalosti ovog tumora, što se pripisuje pojačanom izlaganju suncu. S obzirom na činjenicu da je općenito kod liječenja tumora najvažnije tumor što ranije otkriti i odstraniti, tako se i kod najmanje sumnje da bi neka promjena na koži mogla biti ili preći u melanom preporuča operativno liječenje. Naravno da je nemoguće a i nepotrebno sve madeže ili druge dobroćudne promjene sa kože odstraniti. Zbog toga se preporučaju redoviti pregledi kod plastičnog i estetskog kirurga kako bi se sumnive promjene što ranije odstranilo. S obzirom da činjenicu da ovakvih zahvata tijekom života može biti više kao i to da se najčešće nalaze na vidljivim dijelovima tijela smatramo iznimno važnim kako će nakon takvih zahvata izgledati postoperativni ožiljak, te smo stoga skloni preporučiti da takve zahvate izvode plastični i estetski kirurzi. U liječenju melanoma između ostalog koriste se i preparati Interferona.

Što je to scintigrafija, kako se radi i zašto je važna?

Pod pojmom scintigrafije podrazumijeva se cijeli niz dijagnostičkih nuklearno medicinska tehnika oslikavanja i analiziranja rada različih organa i organskih sustava u ljudskom organizmu. To je za sada još uvijek jedina dijagnostička tehnika koja na kliničkoj razini daje odgovore na pitanja kako koji dio našeg tijela radi. Tako se rade ispitivanja rada srca, štitnjače, kostiju, mozga, bubrega itd. Glavna poanta je da se na neinvazivan način, bez operacija i agresivnih dijagnostičkih tehnika, dobije odgovor na važna dijagnostička i prognostička pitanja. Postoji jako puno scintigrafskih tehnika i svaka je na neki način drugačija, ovisno o tome koji organ i koju njegovu funkciju želimo ispitivati. Ali u principu svim scintigrafijama je zajedničko da se u organizam, najčešće putem injekcije, unosi mala količina označene tvari čija se sudbina u organizmu onda prati specijalnim aparatom koji se zove gama kamera (vidi sliku).

Koja je uloga štitnjače u ljudskom organizmu?

Štitnjača je žlijezda sa unutrašnjim lučenjem koja proizvodi hormone (T3 i T4) pomoću kojih regulira metabolizam ljudskog organizma, to jest kako radi ljudski organizam.
Kada štitnjača pojačano radi čovjek se osjeća ubrzan, odnosno cijeli organizam radi ubrzano i to se u pravilu dosta brzo i lako otkrije. Problem je puno veći kada štitnjača počne sporije da radi, pošto se smetnje postepeno razvijaju te ih obično pripisujemo tempu života i prirodnom procesu starenja. Naravno da bolesnici kojima štitnjača slabije radi brže stare i ranije se razbolijevaju od cijelog niza drugih bolesti među kojima su svakako najvažnije bolesti scra i krvnih žila. Osim ubrzanog i usporenog rada štitnjače, postoje i bolesti u kojima je razina hormona u ljudskom tijelu zadovoljavajuća a štitnjača ipak nije u redu. Najčešće se radi o pojavi "čvorova" ili "kvržica" u štitnjači, koji se vrlo često javljaju ali su na sreću najčešće dobroćudne prirode. Problem je što i dobroćudni i zloćudni tumori ( "čvorova", "kvržice") kada su male veličine ne prave subjektivne smtnje pacijentima. Zbog toga je važno redovito provjeravati i pregledavati štitnjaču.

Šta se podrazumijeva pod pojmom kompletna neinvazivna kardiološka obrada?

Pod ovim pojmom se podrazumijevaju kardiološke pretrage (pretrage srca) u sklopu kojih se u organizam bolesnika ne uvode nikakvi instrumenti. Danas je naširoko poznata činjenica da su bolesti scra i krvnih žila najčešće te da svaki drugi čovjek u razvijenim zemljama obolijeva od njih. Kako se subjektivne smetnje kod bolesnika javljaju obično kad se incident već desi (začepljenje ili puknuće žile - infarkt) danas se nastoji ove bolesti otkriti što ranije. Tako u svrhu što ranijeg otkrivanja ovih bolesti koristimo slijedeće pretrage: obično je prvi korak pregled kardiologa, EKG (snimanje rada srca), ECHO (ultrazvuk srca sa kolor dopplerom), potom se ovisno o indikacijama tj o problemu radi HOLTER EKG-a (24 satno snimanje rada srca) i HOLTER TLAKA (24 satno snimanje tlaka). Ova snimanja se rade pomoću malih aparata koje bolesnik nosi doma i sutradan ih vraća. Slijedeći korak u dijagnostici je ERGOMETRIJA to jest test opterećenja, koji se radi ili na pokretnoj traci ili uz davanje određenih lijekova (farmakološki testovi) uz istovremeno snimanje EKG-a i mjerenje tlaka, kako bi se vidjelo kako srce radi kod naprezanja. Završna faza neinvazivne obrade kardioloških bolesnika je SCINTIGRAFIJA srca (miokarda) gdje se nakon injiciranja radiofarmaka proučava funkcija (rad) srca i prokrvljenost (perfuzija) srčanog mišića (miokarda). Tek nakon takve dijagnostičke obrade se donosi odluka o daljnoj invazivnoj obradi odnosno kateterizaciji srca.

Rezervirajte termin za pregled

Molimo Vas da ispunite slijedeća prazna polja kako bismo mogli odgovoriti na Vašu rezervaciju.

Riješite svoj zdravstveni problem
ili nazovite za rezervaciju pregleda
01 2444 414

Pitajte doktora

KONTAKT

Poliklinika Lacić
Bukovačka cesta 238
10000 Zagreb, Hrvatska

Radno vrijeme: PON - PET od 8h do 20h

OIB:47336386576
Žiro račun:HR8623600001102055398

 

TELEFON:
+385(0)1 2444 - 414
+385(0)1 2336 - 555

 

FAX:
+385(0)1 2444 - 412

 

NAŠA LOKACIJA