1. Mastopatija - fibrocistične promjene dojki.
Najčešći poremećaj dojki dobroćudne naravi obuhvaća relativno široku skupinu promjena u dojkama koje se često stavljaju pod zajednički naziv mastopatija ili fibrocistične promjene dojki. Sam naziv mastopatija govori da se radi o poremećajima koji mogu biti praćeni bolnim senzacijama obično premenstrualno. Fibrocistične promjene zapravo govore da se u biti događaju fibrozne i cistične promjene tkiva dojki. Pojednostavljeno govoreći radi se o pojačanom metabolizmu dojki koji obično dovodi do strukturalnih promjena tkiva dojki. Uzrok ovakvih promjena nije poznat te su razvijene različite teorije nastanka poremećaja između kojih se ističe hormonska teorija i teorija stresa. S obzirom na prisutnost subjektivnih smetnji (bolovi, pečenje, nelagoda) u drugoj fazi menstrualnog ciklusa (prije menstruacije) misli se da bi kod ovih žena tkivo dojki bilo osjetljivije na fiziološke varijacije razine spolnih hormona u tijelu. Kod nekih žena, što je rjeđe slučaj, smetnje su prisutne tijekom cijelog ciklusa te se iste objašnjavaju pojačanom razinom stresa. Kod većine suvremenih žena, zbog stila života, stres je gotovo neizbježan. Bilo kako bilo lijek kojim bi se ovakove promjene u dojkama izliječile za sada ne postoji, ali postoji znatan broj preparata i postupaka da se iste ublaže, a često i eliminiraju. Ponekada ove promjene mogu biti i posljedica bolesti štitnjače, te se kod ovih bolesnica preporuča učiniti kompletnu obradu štitnjače. Povezanost ovih promjena i zloćudnih tumora dojki je prilično kompleksna. Statistički je dokazano da se kod jedne vrste fibrocističnih promjena (atipična hiperplazija) nešto češće javljaju zloćudni tumori dojki. Stoga se preporuča takve promjene operativno odstraniti. Ovisno o intenzitetu fibrocističnih promjena kao i njihovoj dinamici javljanja kod ovih bolesnica preporučaju se nešto češće kontrole dojki, obično se preporuča ultrazvuk dojki napraviti svakih 6 mjeseci.
2. Fibroadenom.
Fibroadenom je najčešći dobroćudni tumor dojki, koji se obično javlja u mlađoj životnoj dobi tj. prije 35. godine života. Obično ih bolesnice same napipaju te ih to dovede liječniku za dojke. Često se kod tih bolesnica na ultrazvuku dojki nađe više takvih promjena. Dijagnoza se postavlja citološkom analizom uzoraka koji se dobiju pomoću punkcije dojki pod kontrolom ultrazvuka. Na ovaj način je moguće dobiti uzorke iz vrlo malih promjena koje se prstima i ne pipaju. Liječenje je u pravilu operativno, naročito ako tumor raste. U slučaju da tumor ne raste ili pak da postoji više fibroadenoma u jednoj ili često u obje dojke operativno liječenje se obično odlaže, naročito kod mlađih žena. Ultrazvučne kontrole dojki također se preporučaju svakih 6 mjeseci.