Neurologija je specijalizacija koja se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti centralnog živčanog sustava (mozga ) i perifernog živčanog sustava (živaca). Brojni su poremećaji i bolesti koje zahvaćaju neurološki sustav ljudskog organizma a među njima su najčešće neuro-vaskularne bolesti. S obzirom na činjenicu da su i inače vaskularne bolesti najčešći uzrok poboljevanja suvremena čovjeka ne čudi podatak da su među neurološkim bolesnicima najčešće oni sa smetnjama uzrokovanim promjenama u vaskularnom sustavu koji zapravo hrani centralni živčani sustav. Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult je najčešća i nojozbiljnija posljedica bolesti krvnih žila koje hrane mozak. Do moždanog udara dolazi u situacijama kada se određena krvna žila koja hrani dio mozga u cijelosti zatvori ili pak dođe do njezina prsnuća.

Zatvaranje krvnih žila koje hrane mozak događa se najčešće kao posljedica ateroskleroze ili zakrečenja krvnih žila. Ovaj proces na krvnim žilama obično se razvija godinama ali nažalost pacijent na sebi ne osjeća nikakove smetnje. Kod nekih pacijenata može doći do tranzitornih ishemijskih ataka (TIA) kao nagovještaja puno opasnijeg događaja odnosno moždanog udara. Tranzitorne ishemijske atake su prolazne smetnje koje se mogu prezentirati vrlo različito ovisno o tome koji dio mozga je zahvaćen. Tako neki pacijenti imaju prolazne smetnje: govora, pamćenja, osjeta, mimike, vida, nestabilnosti u hodu, vrtoglavice, šum u glavi ili pak glavobolje. Nažalost u većine pacijenata nastup moždanog udara se događa naglo „kao udar groma iz vedra neba“ i u tom trenutku simptomatologija takvih događanja je izrazito dramatična i alarmantna. Zahvaljujući razvoju medicinske dijagnostike danas smo u mogućnosti otkriti promjene na krvnim žilama koje hrane mozak već u ranoj fazi razvoja bolesti te adekvatnim liječenjem izbjeći ili značajno odgoditi događanje moždanog udara. Upravo zbog toga se preporuča preventivno raditi ultrazvučnu pretragu: Color Doppler karotida, VB sliva i TCCD, odnosno pregled svih krvnih žila koje hrane mozak. Drugi uzrok zatvaranja krvnih žila u mozgu su sitni krvni ugrušci (emolusi) koji najčešće dolaze iz srca putem krvi u mozak i tamo začepe jednu ili više krvnih žila. U ovim slučajevim je liječenje ovakvog poremećaja sasvim drugačije i zahtijeva svakako uključivanje i specijaliste za bolesti srca i krvnih žila (kardiologa).

Prsnuće krvnih žila u mozgu događa se najčešće kod pacijenata koji pate od povišenog arterijskog tlaka ali ga ne liječe ili je liječenje neadekvatno. Naime kada tlak unutar žile prevlada elasticitet stijenke arterije dolazi do prsnuća iste, a kao posljedica toga dolazi do odumiranja dijela mozga koji ta žila hrani. Zbog toga je iznimno važno rano otkriti pacijente koji boluju od visokog arterijskog tlaka i dobro ih liječiti, naime najopasnija je situacija sa naglim skokovima arterijskog tlaka koji su nepredvidivi. Zbog toga je važno pratiti dnevnu i noćnu dinamiku arterijskog tlaka, a to se vrlo jednostavno može učiniti pomoću aparata koji se zove holter tlaka, te potom ordinirati adekvatnu terapiju za tlak. Puno rjeđe krvna žila može prsnuti i kod normalnog arterijskog tlaka u situacijama kada je arterija prirođeno ili posttraumatski proširena (aneurizma), no obično takvi pacijenti znaju imati iznenadne glavobolje.

Vrlo čest problem kod neuroloških pacijenata je pojava vrtoglavice i nestabilnosti u hodu. Premda su mogući brojni uzroci ovog problema ipak najčešće je to posljedica oslabljenog dotoka krvi u mozak kroz arterije vertebro-bazilarnog sliva (skraćeno VB sliv). Naime mozak hrane sa svake strane vrata po dvije arterije. Veće, na vratu sprijeda smještene arterije se zovu karotide i one hrane otprilike prednje dvije trećine mozga. Straga smještene vertebralne arterije prolaze kroz rupice u poprečnim nastavcima vratnih kralježaka i hrane stražnju trećinu mozga, gdje se nalazi i centar za ravnotežu. S ozirom na činjenicu da su problemi sa vratnom kralježnicom vrlo česti u suvremena čovjeka, kao posljedica toga dolazi do pritiska na vertebralne arterije izvana i posljedično slabijeg protoka krvi. Kao direktna posljedica toga javlja se vrtoglavica i otežano održavanje ravnoteže u uspravnom položaju. I premda problem u pravilu nije opasan i ne dovodi do moždanog udara, iznimno je neugodan za pacijenta i obično je potrebno nešto duže vrijeme da ga se sanira, pri čemu je obično potrebna i pomoć fizikalne medicine.
Brojne su i druge neurološke bolesti uključujući: epilepsiju, demencije, Parkinsonovu bolest, tumore, periferne neuropatije itd, koje zahtijevaju sveobuhvatni pristup pacijentu kako bi se polučili što bolji rezultati u dijagnosticiranju i liječenju ovih bolesnika.

U sklopu neurološke ambulante Poliklinike Lacić moguće je učiniti slijedeće dijagnostičko-terapijske postupke i zahvate:

• Specijalistički neurološki pregled pacijenta.
• Color doppler karotida.
• Color doppler VB sliva.
• Transkranijalni color doppler (TCCD).
• Ultrazvučna analiza različitih regija ljudskog organizma.
• Konzilijarni pregled i mišljenje:   kardiologa, psihijatra, onkologa, itd.
• Terapija - liječenje bolesnika.